+385 1 7888 161


Palinovečka 19a, Vrbani, 10000 Zagreb

Glaukom

27. rujna 2014. 12:23 Kutak znanja

Pojam "glaukom " označava opsežnu skupinu bolesti. Podrazumjeva nekoliko bolesti različite etiologije kojima je zajedničko napredujuće i nepovratno propadanje vidnog živca i živčanih vlakana mrežnice, što je praćeno ispadima u vidnom polju i padom kontrastne osjetljivosti.

Glaukom je, nakon katarakte, vodeći uzrok sljepoće u svijetu. Od oboljevanja nije izuzeta niti jedna dobna skupina pa tako ni djeca, no najčešće se pojavljuje u starijoj životnoj dobi.
Vrlo često se naziva " tihi ubojica vida" jer oboljeli često nemaju nikakvih subjektivnih simptoma, boli ni smetnji koji bi ih potaknuli da zatraže liječničku pomoć. Zbog toga se glaukom nerijetko otkriva slučajno na pregledima ili se pacijenti javljaju tek kada zadobiju smetnje vida, ali tada je bolest već uznapredovala, a šteta koja je nastala ne može se sanirati.

Kod najčešćeg tipa glaukoma (glaukom otvorenog kuta) simptomi se u ranoj fazi bolesti rijetko javljanju. Stoga su vrlo važni redoviti preventivni oftalmološki pregledi u sklopu kojih se testira vidna oštrina, mjeri očni tlak i pregledava vidni živac na očnoj pozadini. Naglasak se stavlja na pacijente starije od 40 godina te na krvne srodnike već oboljelih od glaukoma jer postoji tendencija naslijeđivanja.

Tko obolijeva od glaukoma?

  • DJECA - poznato je da djeca pacijenata sa glaukomom imaju veći rizik za razvoj glaukoma, no to ne znači da će sva djeca takvih roditelja naslijediti bolest.
  • OSOBE S POVIŠENIM INTRAOKULARNIM TLAKOM - što je tlak veći mogućnost nastanka i napredovanja glaukoma je veća.
  • KRATKOVIDNE OSOBE  - imaju veći rizik oboljevanja odglaukoma zbog disperzije pigmenta
  • DALEKOVIDNE OSOBE – podložne razvoju glaukoma zatvorenog kuta.
  • OSOBE OBEOLJELE OD ATEROSKLEROZE I VASKULARNIH BOLESTI - ove bolesti povećavaju rizik od glaukoma.
  • Rizik od pojave glaukoma se povečava sa životnom dobi.
  • Žene češće imaju glaukom zatvorenog kuta i normotenzivni glaukom, a muškarci pigmentni glaukom.
  • Često se postavlja pitanje povezanosti povišenog krvnog tlaka i glaukoma, no dokazano je da postoji minimalan direktan utjecaj.


Vrste glaukoma

Ova velika skupina očnih bolesti može se podijeliti na dvije glavne skupine:

  1. PRIMARNI GLAUKOM - nije udružen s očnim niti sistemskim bolestima
  2. SEKUNDARNI GLAUKOM - nastaje kao posljedica neke druge očne ili sistemske bolesti, kao komplikacija kirurškog zahvata na oku, posljedica primjene lijeka ili posljedica traume oka. Također se može podijeliti na razvojni i stečeni.


Simptomi glaukoma

Kao što je već spomenuto glaukom u svome početku gotovo da nema nikakve primjetne smetnje. Pacijent primjeti smetnju u smislu slabljenja vida i suženja vidnog polja kada je bolest već uznapredovala. Moguće su smetnje kao što je bol u oku i oko oka, glavobolja, mučnina i povračanje, crvenilo oka i zamagljen vid, no ova skupina simptoma je najčešće vezana za akutni glaukom zatvorenog kuta (napadaj glaukoma) koji zahtjeva hitnu intervenciju.

Dijagnosticiranje glaukoma

Ponekad se do dijagnosticiranja glaukoma dolazi " slučajno" putem preventivnih ili rutinskih pregleda kada pacijenti nemaju nikakve smetnje.
Osim detaljnog oftalmološkog pregleda i mjerenja očnog tlaka metodom aplanacijske tonometrije potrebne su još neke pretrage.

Izmjerena vrijednost očnog tlaka nije dovoljna da bi se zaključilo da li neki pacijent ima glaukom ili ne.
Izmjereni očni tlak se treba uskladiti sa izmjerenom debljinom rožnice, potrebno je pregledati sobični kut gonioskopskim pregledom, izmjeriti debljinu sloja živčanig vlakana i udubljenje vidnog živca najčešće pretragom optička koherentna tomografija (OCT) te napraviti pretragu u kojoj se ispituje funkcija vidnog živca, a to je pretraga vidnog polja (perimetrija).

Tek se kompletiranjem rezultata ovih pretraga zaključuje o dijagnozi te se započinje s terapijom ili se mjenja postojeća terapija.

Rana dijagnoza i liječenje može smanjiti ili spriječiti oštećenje živaca i spriječiti gubitak vida uzrokovan ovom bolesti.

Liječenje

Postoji nekoliko načina liječenja glaukoma: konzervativno(najčešće prvi izbor), lasersko te kirurško liječenje. Ponekad se metode liječenja kombiniraju. Potrebno je sagledati nalaze svih učinjenih pretraga, procijeniti stupanj glaukomskog oštećenja i razmotriti ostale čimbenike kao što su dob pacijenta i sustavne bolesti. Kako je glavni rizični čimbenik razvoja i napredovanja glaukoma povišeni očni tlak tako je i osnova liječenja snižavanje očnog tlaka. Osim na smanjenje očnog tlaka, liječenjem se nastoji djelovati i na poboljšanje cirkulacije, smanjenje drugih rizičnih čimbenika i regulaciju krvnog tlaka.

Glaukom je multifaktorlijalna bolest pa stoga zahjeva i multidisciplinarni pristup. Cilj liječenja glaukoma je usporavanje ili spriječavanje napredavanja bolesti što znači očuvanje vida i kvalitete života koja ovisi uvelike o vidu. Po svjetskim smjernicama koncept liječenja sastoji se u postizanju ciljnog tlaka.

Kod konzervativnog liječenja, većini glaukomskih pacijentata se propisuje lokalna topička anestezija u obliku kapljica. Postoji nekoliko skupina ovih lijekova koje se razlikuju po mehanizmu djelovanja te je ponekad za što učinkovitije postizanje ciljnog tlaka potrebno kombinirati dvije ili više vrsta kapljica. U svrhu postizanja bolje suradnje pacijenta u korištenju terapije, a time i boljeg učinka na bolest, danas postoje već fiksne kombinacije ljekova u jednoj bočici.

Kod nekih bolesnika dodaju se i sustavni lijekovi ( u tabletama ili infuziji) koji pojačavaju učinak.

Kada konzervativna terapija nije dostatna, odlučujemo se za lasersko liječenje čime se poboljšava otjecanje očne vodice. Pritom jednokratni tretman često nije dovoljan jer dolazi do zaraštanja laserski stvorenih otvora, pa se tretman ponavlja ili nadopunjuje.

Moderna tehnologija omogućava nekoliko različitih tretmana:  

  • Nd Yag laser iridotomija
  • Argon laser trabekuloplastika ( ALT)
  • Selektivna laserska trabekuloplastika (SLT).


Nastavi li se progresija bolesti, pristupa se kirurškom liječenju. U nekim slučajevima, poput mlađih pacijenata sa već postojećim funkcionalnim oštećenjima te kod urođenih glaukoma odmah se pristupa kirurškom liječenju.

Poboljšanje otjecanja očne vodice je glavni cilj kirurških zahvata, a neki od njih su:

  • trabekulektomija
  • duboka sklerotomija
  • viskokanalostomija
  • ugradnja drenažnih implantata u obliku cjevčice ili shunta i valvule.


Krajnji cilj svake od opisanih metoda je očuvanje vida, a pristup svakom pacijentu kod određivanja terapije je individualan.

Kategorija:
Kutak znanja